“La citation du jour : Ce n’est pas parce que l’homme a soif d’amour qu’il doit se jeter sur la première gourde.”
Gran Mèr Kal — ou Gran Mèr Kalle kom di bann vié moune, té in vie gramoune, in vié sorcière, ek son long seveu, son guèl défrisé avek in balai dann son min.
Zot i di li té rôd la nuit, sirtou kan fé noir té ariv é kan navé in gro van té soufl déor dann filaos.
Kan Gran Mèr Kal té rôd dann ravin
Li té vien rod marmay maloki, marmay té ravage, marmay i traîn déor kan fé noir.
La ravine, té son caze, gran Mèr Kal té inm bien marmay dann chemin.
Kan gro van té arive, ou té kapab antand son kri dérièr bann pie filaos.
Lé pa menter sa… zordi ankor kan in rafal i soufl, mi rapel enkor a mwin se zistoir la.
In zistoir pou fé pér… mé pou protéz a nou osi.
Nou bann manman, bann papa lontan i savé kosé.
Pou fé rent anou vit la kaz, té fé pèrr ek sa : « Alé vit, Gran Mèr Kal va rattrap a ou ! »
Mi pe dire aou i marché vitemen!!! nou té sa rent sou varangue ou minm sou kouvert avek minm la tèt dessou.
Mon souvnir
Mi rapel mon manman té di amoin souvan kan la nuit té tomb, ou bien kan syclone té vien ek le van té souf for.
Mwin lavé zamévu Gran Mèr Kal la, mé son l’image té bien klèr dann mon tèt : in vie fanm an nwar, ek son balai dann la min, dérièr bann pié bwa.
Zordi, bann zistoir la lé pli telman raconté. Lé domaz.
Sa lé not’ zistoir, not’ kiltir, not’ léritaz.
Fo pa laisse sa disparèt.
Mi trouve lé inportan kontinyé koz de sa, rakont bann zistoir la a nout zanfan, pou ke zot koné sa é i oubli pas zistoir lontan.
É zot ? Zot koné sa zistoir la, zistoir Gran Mèr Kal ?
De moune la rakont a zot sa kan zot lété marmay?
Article inspiré par : https://audreyseryl3fle.wordpress.com/2012/04/06/gran-mer-kal-kelerile/
Voir le texte en français en page 2.
Pages :
- 1
- 2
Derniers commentaires